Plizyè zòn nan Karaïb yo, ki gen Ayiti, Gwadloup ak Repiblik Dominikèn, ap sibi depui plizyè jou lapli anpil anpil. Dapre done meteo yo, lapli sa yo depase mwayèn sezonnyè yo, epi yo ap kreye pwoblèm majè nan zòn ki afekte. Otorite lokal yo te emis alè meteo pou prevni popilasyon an sou danje inondasyon ak glisman tè, sitou nan zòn mòn ak zòn vil ki gen anpil moun.
Sèvis secour yo rete an alè pou yo ka reagi rapidman si gen bezwen. Chimen ak enfrastrati yo tou anba efè negatif, ki limte deplase ak fasilite aksè ak sèvis esansyèl yo. Otorite yo ap rele popilasyon an pou yo rete pridan ak swiv konsèy sekirite ki bay pa meteo ak pwoteksyon sivil.
Pefòmasyon meteo yo endike ke kondisyon sa yo ka kontinye nan jou ki vini a, epi sa ap bezwen yon vigilans aktyèl. Dèg ak domaj yo ap evalye an tan reel pa ekip secour yo ak enstitisyon ki enplike. Medya lokal yo raporte imaj nan riyè inondè ak kay ki anndomaje, sitou nan zòn riral ak katye ki gen moun ki nan sitiyasyon difisil.
Otorite sanite yo ap rapèl danje pwopagason maladi ki rele pa dlo, tankou kolera, epi yo rekomande metòd hyjyèn anplifye. Lekòl ak adiministrasyon piblik yo te adapte orè yo oswa sispann aktivite yo nan zòn ki pi afekte. Otorite yo ankouraje solidarite ak entwaz nan kominote yo pou yo fè fas a sitiyasyon sa a.
Mete a jounen yo ap pibliye regilyèman pa ministè ki kompetan ak medya lokal pou enfòme popilasyon an. Moun yo anviye konsilte kanèl ofisyèl pou jwenn enfòmasyon fidel ak evite pwopagason fòs nouvo. Sekou yo ak ekip repons rapid yo an mobilizasyon pou limite enpak kriz klimatik sa a sou popilasyon ki vulnerable.
Otorite yo anviye mobilizasyon kolektiv pou sipòte efò secour ak rekonsirasyon apre kriz la pase. Done sou dèg ak bezwen ayityen yo ap pibliye kòmanse epi nan moman evalyasyon yo. Oganizasyon entènasyonal ak patnè lokal yo anviye bay sipò teknik ak finansye ak otorite ayisyen yo.
Done yo soti nan sèvis meteo nasyonal ak rapò otorite lokal yo, kompile pa Ouest-France ak repete pa Google News.
