Fil editoryal
Fil etidyan — kèk atik kache. Wè tout
Kyria Salina Romuska pral reprezante Ayiti nan Miss Eco International 2026 nan Egip. Pwojè li « Eco Ayiti 1 000 » konsantre sou rekiltay ak edikasyon anviwònman.
Dòktè Kenzy Jean Pierre, espesyalis sante piblik, te chwazi nan FLN Bank Devlopman Karayib pou 3 an. Sa a bay Ayiti yon plas pi wo nan politik jennès ak devlopman durab nan Karayib.
Yon eksper nan jere richès bay konsey pratik pou kòmanse investi. Konsèy sa yo espesyalman pou Ayisyen ak kominote imigran yo.
Premye minis Ayiti Alix Didier Fils-Aimé te gen yon reyinyon ak FMI sou pwogram ekonomi ak defi sekirite. Eksperyans la te fèt nan kapital Washington la. Li te gen pou pwoteje estabilite peyi a.
Yon sitwayen ayisyen ap salye viktwa Ariana Milagro Lafond nan yon konkou entènasyonal. Li rele pou reouvèti wout yo e pou inite pou rebati Ayiti.
Minis Planifikasyon an te fè reyinyon estratejik nan Washington pou fòse patnèyat entènasyonal yo. Eksperyans sa yo gen pou objektif aline ede entènasyonal ak priorite nasyonal Ayiti.
Premye minis la te patisipe nan yon seremoni pou ankorèji reprezantan OEA ki fin misyon li nan Ayiti. Misyon sa a te ede pou sekirite ak demokrasi nan peyi a.
Konsèy Sipèyor Salè (CSS) la te mande repotaj grev yo te prevwa nan sektè tèkstil ak sekirite a. Gouvènman an apibliye yon rapò sou sòlèyman minimum epi prepare yon nouvo rapò anvan fen ane 2026 la.
Marc-Elie Nelson te depoze deklarasyon patrimwàn li nan dat 10 avril 2025. ULCC gen 60 jou pou verifye dokiman sa a, men san garanti verifikasyon serye.
Polis Nasyonal Ayiti ap anrejistre pwogres sou direksyon Vladimir Paraison. Konsey Elektoral an reporte eleksyon yo te prevwa pou oût 2026.
Ministè Ayiti Sandra Paulemon gen yon doktora an politik piblik ak notasyon « Excellent ». Thèz li konpare refòm gouvenman nan Ayiti ak Kolòmbi pou stabiltè ak devlopman.
Yon seremoni te fè pou anmòde Nansi Metaye, vize mayè Koray Sprim, ki te mouri nan yon akòz tragik. Yon fondasyon te lanse pou sipòte fanmi li epi konsève travay li pou jistis sosyal.
Gouvèman an dekrète twa jou doulè nasyonal apre lanmò 30 moun nan yon bouskoulad nan Citadèl Laferyè. Sèt moun, ki genyen 5 polisye, te atrapé nan kad enket la.