Rapò yon agansy entènasyonal, Anadolu Ajansi, montre Ayiti nan yon kriz lapèman ki vin pi grav pase anvan. Nan baz done yo, kantite moun ki nan sitiyasyon lapèman anpil pi wo pase pandan mwa dernyè yo. Sitiyasyon sa a gen plizyè ka, enterèman ak enstabilite politik, ensegirite jeneralize ak pwoblèm ekonomik ki kontinye nan peyi a.
Zòn ki pi afekte yo se Sid Ayiti, Artibonit ak zòn metwopolitèn Pòtoprens. Enstitisyon entènasyonal ap rele pou yon repons rapid pou evite kriz sa a vin pi grav. Nan baz done Pwogram Alimantè Mondyal (PAM), plis pase 4,7 milyon Ayisyen, ki reprezante preske mwatye popilasyon an, bezwen asistans alimantè imedyatman.
Pri manje de baz tankou diri ak pwa a vin pi wo pase tout tan, fè lès ak manje pi difisil pou menaj ki vulnerab. Rapò a montre tou ke enstriksyon agrikòl yo anpil domaje, ki limite kapasite pwodiksyon lokal. Aktè lokal ak entènasyonal ap di ke gen bezwen yon koòdone pi fò pou reponn a sa urjans la.
Gouvènman Ayiti, akòz ak patnè li yo, ap travay pou mobilize resous plis pou ateni lès ki genyen nan kriz sa a. Distribisyon manje ak pwogram transfer monete ap kontinye, men pwopote yo rete limite konte ak anplite bezwen yo. Espesyalis yo avèti ke san yon entèvansyon rapid ak efikas, sitiyasyon a ka vin pi grav, ak konsekans grav sou sante ak stabilite sosyal peyi a.
