Rapò ki soti nan Medsen San Fwontyè (MSF) ap montre ke Ayiti vin pi danjere pou moun ki ap viv la ak pou moun ki ap chache swen medikal. Viyolans akayit, enlevman ak atak kont estriktir sante yo ap ogmante konsidereblement nan mwa ki sot pase. MSF ap rapòte ke plizyè sant sante yo te oblije redui aktivite yo oswa fèmen temporereman akòz ensekirite ki kontinye.
Ekipe sante yo tou ap expose nan risk aktyel lè yo ap deplase oswa fè entèvansyon yo. Donnen ki kolekte pa MSF montre yon ogmantasyon 40% nan evènman viyolan nan zòn ki gen ladan Pòtoprens ak Okap antane 2023 ak 2024. Patiyan yo, sitou fanm jwenn ak timoun, ap pi viktim nan sitiyasyon sa a. Lèstriksyon mouvman ke gwoup akayit yo impoze limite aksè nan lopital ak klinik.
Otorite Ayiti, an kolaborasyon ak patnè entènasyonal, ap eseye ranfòse prezans polis ak militè nan zòn kritik. Men rezilta yo rete limite akòz konpleksite konteks ensekirite a. Oganizasyon ayitidim ap rele pou yon repons enpòtan pou pwoteje sivil yo ak retabli yon anviwònman ki an sekirite pou swen sante.
