Sou dat 25 avril 2026, anpil devlopman te fè tit nan aktualite Ayiti. Ministè Edikasyon an te deklare yon plan pou ogmante sekirite nan lekòl yo nan tout peyi a. Pwojè sa a gen ladan deplwasman Polis Nasyonal pre lekòl ak fòmasyon pou anseyan sou pwosedi urjans. Dapre kominike ofisyèl, objektif la se pou garanti yon anviwònman aprantisaj ki sekir pou etidyan ak peyizan lekòl.
Aplikasyon an pral komanse nan zòn ki pi afekte pa ensikirite, sitou nan Pòtoprens ak Okay. Sous: HaitiLibre.com.
Anplis, yon delegasyon Nasyonalzini (ONI) te rantre Pòtoprens pou evalye enpak kriz ayiti sou popilasyon ki vulnerab. Misyon sa a, ki gen reprezantan de plizyè agans ONI, te vizite sant sante ak kanpe deplase entèn. Diskisyon ak otorite lokal yo te konsantre sou bezwen urjans pou aksè dlo, manje ak swen medikal. Rezilta evalyasyon an pral itilize pou ajiste pwogram ed pou kontinye. Sous: HaitiLibre.com.
Nan domèn sante, Ministè Sante Piblik an te anonsè kòmansman yon kampany vaksen kont woujòl ak poliomiyelit. Inisyativ sa a gen ladan plis pase 2 milyon timoun ki genyen ant 0 ak 5 an, ak enfaz sou rejyon ki lwen. Ekip mobil pral deplase nan zòn ki difisil pou aksè, an kolaborasyon ak patnè entènasyonal. Kampany la pral komanse ofisyèlman 10 me 2026 ak pral dure twazann semèn. Sous: HaitiLibre.com.
Anfim, sektè agrikòl te benefisye yon sipò finansye de Bank mondyal pou relanse pwodiksyon lokal. Yon fònd 10 milyon dola ameriken te aleje nan pwogram ki gen pou modernize teknik agrikòl ak ogmante rezilyans fas ak chanjman klimatik. Benyeyè yo gen ladan kooperativ ti pwodiktè, sitou nan Nò ak Artibonit. Detay sou kritè pou seleksyon pral pibliye nan prochan jou. Sous: HaitiLibre.com.
