Gang yo nan Ayiti ap ogmante atak yo kont moun, fè lekòl ak zòn rezidansyèl vin jwenn batay. Rapò ki soti nan mwa janvye 2024 montre ke timoun yo gen risk pou yo vin viktim rekritman, enlèvman oswa vyolans. Nanviyon Zanitè a ak òganizasyon lokal ap alèti sou ogmantasyon 40% nan ka ki gen timoun ki sipote nan ane sa a, konpare ak 2023.
Fanmi yo, san kapasite pou pwoteje timoun yo, ap fuit pou zòn pi sekir, san resous pou viv. Lekòl, ki te refij, fèmen nan plizyè rejyon, prive milye elèv yo nan dwe yo ale lekòl. Otorite Ayiti, ak sipò Mission entènasyonal pou sekirite, ap eseye retabli lòd, men defi yo gran anpil devan pouvwa gang yo.
Kominote lokal ap rele pou entèvansyon rapid pou mete fen a kriz sa a, ki afekte jeneralman jenn jeneral la. Otorite entènasyonal, tankou UNICEF, di ke kriz sa a agrave yon kriz deja anndan, ak konsekans longèman pou devlopman peyi a. Sòs: LatinAmerican Post, rapò 12 mas 2024.
