Ayiti nan yon sitiyasyon ekonomik ki vin pi difisil chak jou. Akòz pri karbizatè ki anpil monte, ansanm ak mank manje, moun ap genyen difikilte pou pwovizyone pwòp lavi yo. Daprè rapò ki soti nan medya entènasyonal, pri manje de baz tankou diri, pwa ak lwil manje gen anpil monte. Sa fè ke anpil fanmi pa ka achte asè pou manje.
Eksper yo di ke sitiyasyon an vin pi grav ak ogmantasyon pri transpò, ki fè pri pwodui nan maché lokal vin pi chè. Gouvèman Ayiti poko genyen plan klè pou ede moun ki nan sitiyasyon difisil. Oganizasyon entènasyonal ap rele pou yon repons rapid pou evite ke sitiyasyon an vin pi grav.
Rapò ki soti nan Pwogram Alimantè Mondyal (PAM) montre ke prèske 4,7 milyon Ayisyen soufri de mank manje akite. Pri karbizatè gen anpil monte depi 6 mwa, daprè done ki soti nan Minis pèpublik la Ekonomi ak Finans Ayiti. Machann nan maché di ke yo vin vann mwens, paske konsomatè ap chwazi achte manje de baz plis.
Gouvèman Ayiti konnen ke sitiyasyon an se yon pwoblèm, men solisyon yo poko asè. Oganizasyon tankou PAM ap bay manje gratis, men sa pa kouvri tout moun ki genyen bezwen. Moun ki pi afekte se sa yo ki viv nan zòn ki gen anpil moun, kote pri manje souvan pi chè.
Eksper yo di ke si yo pa jere pwoblèm sa a, sitiyasyon an ka vin pi grav, epi sa ka gen konzekans grav pou anpil Ayisyen.
