Ayisyen ap redui konsomasyon manje yo ankò, menm si li deja ra, akòz pri karbizatè ki monte. Sitiyasyon sa a menase kapasite menaj yo pou bay manje pou fanmi yo, dapre rapò ki fè nan jounen jodia a. Prizasyon nan pri transpò ak enèji fè aksè nan manje de baz anko pi difisil pou anpil Ayisyen.
Komèsan yo ap siganale yon diminisyon nan demann pou reflekte prekarite ekonomi ki genyen nan peyi a. Otorite yo poko anonsè mezi konkret pou ede moun ki pi vulnerab yo. òganizasyon humanitarian ap rele pou repons rapid pou evite yon agravasyon nan sitiyasyon manje a. Priz karbizatè, ki deja eleve, ta dwe kontinye enfliyanse pri pwodui de premye necesite nan mwa ki vini a.
Fanmi Ayisyen ap oblije chwazi ant manje ak karbizatè, souvan nan defavor de yon nan yo. Kris sa a rive nan yon kontèks ou inflasyon ak devalwazyon goud la agrave pouvwa akeyi moun yo. Espesyalis yo di san entèvansyon, sitiyasyon an ta mennen nan yon kriz humanitarian pi gwo. Priz karbizatè a te monte de 20% nan twa mwa, dapre done ofisyèl yo.
Manje de baz tankou diri ak pwa ap vin inasesebl pou anpil Ayisyen. Asosyasyon lokal ap rele pou don ak distribisyon pou sipòte moun ki pi afekte. Importe yo nan manje yo ap alète sou risk de peni si tendans sa a kontinye.
