Gouvènman Etazini an te fè yon alète ofisyèl pou etidyan yo, konsèye yo pou yo pa vwayaje nan Ayiti. Dekizyon sa a vin apre yon ogmantasyon nan ka kidnaping ak vyolans ki gen rapò ak gwo gang ki pa nan lalwa. Daprè otorite Etazini yo, sitiyasyon an vin danjere pou etranje ki vini nan peyi a.
Depatman d'Etazini an te klas Ayiti kòm yon peyi ki gen gwo risk, konsèye etidyan yo pou yo annile ou remèt vwayaj yo. Zòn yo ki gen pi gwo risk yo se kapital Pòtoprens ak zòn otour li. Polis Nasyonal Ayiti a gen difikilte pou kontwole sitiyasyon an, malgre efò gouvènman an.
Kidnaping yo, ki te gen pou objè rich, kounye a touche moun ki anviwònman yo, tankou etidyan ak travayè humanitè. Vyolans ki fèt pa gwo gang, ke yo rele « justisye » nan kèk ka, vin pi fòs. Etazini an te sispann sèvis konsilè yo nan Pòtoprens, limitant aksè pou visa ak dokiman pou Ayisyen ki vle ale nan Etazini.
Gouvènman Ayiti a pa reponn ak alèta a, men selon sous lokal yo, sitiyasyon an vin pi danjere nan plizyè katye nan kapital la. òganizasyon entènasyonal yo ap rele pou yon entèvansyon rapid pou retaure lòd. Etidyan Ayiti ak etranje yo se moun ki pi viktim nan sitiyasyon sa a, paske deplase ant inivèsite ak kay yo vin pi riske.
Inivèsite yo ap ajiste kalendri akademik yo pou limite risk yo. Fanmi etidyan yo ap rele pou yo pran mezi anko pou pwoteje yo. Etazini an di ke alèta a ka leve oswa pi fòs selon evolisyon sitiyasyon an. Etidyan ki deja nan Ayiti an ap ankouraje pou yo kite peyi a deske posib. Kumpany avièz entènasyonal yo ap ajiste vol yo, ak anpil annilasyon ak pri ki monte.
Asirans vwayaj yo te modifye kondisyon yo, ekskli zan zon danjere nan Ayiti nan kouvèti yo. Etidyan Ayiti ki etranje yo ap rele pou yo swiv rekomandasyon ambasad yo oswa etablisman yo. òganizasyon etidyan yo ap rele pou solidarite ak sipò psikolojik pou moun ki afekte. Otorite Ayiti yo pa reponn ak alèta a, men pa gen okenn repons ofisyèl jounen jodi a.
