Yon rapò ki soti nan PWB la ap di ke monte pri pwodwi petwòl ka fè ensekirite manje nan Ayiti pi mal. Daprè etid sa a, sa a ka fè mal pou menaj ki deja nan difikilte ekonomik, paske peyi a depann anpil sou enpòtasyon pwodwi petwòl. Pri pwodwi enèji ki monte ka fè pri transpò ak pwodiksyon agrikòl pi chè, sa ki ka janm pou anpil moun pa ka genyen manje a bon pri.
Rapò a di ke menaj ki pi wo risk la, sitou nan zòn riral yo, pral pi afekte. Monte pri gazolin ka tou fè pwoblèm nan chenn aprovizyon, sa ki ka fè li pi difisil pou piti pwodiktè lokal yo jwenn mache. Eksper yo gen pè ke sa a ka fè kantite malnirisisyon an monte, deja yon pwoblèm gra nan peyi a.
Done yo ki nan rapò a soti nan analize sou tendans pri enèji ak enpak li sou ekonomi lokal. Moun ki te ekri rapò a ap rele pou mep ki anpil pou ateni efè kríz sa a. Yo konsène pou ranfòse mekanis pou pwoteje sosyal epi sipòte inisyativ lokal pou pwodiksyon manje. Yo rekomande tou pou gen yon meyè kontwòl sou subvansyon enèji pou pwoteje menaj ki gen revni fèb.
Daprè ekri rapò a, sitiyasyon Ayiti an se yon bagay ki gen anpil pou ke souci, paske peyi a genyen anpil sou enpòtasyon epi li genyen pa anpil resev pwòp. Yo kwè ke san enèji anpi, monte pri pwodwi petwòl ka fè desan milye de menaj plonje nan yon sitiyasyon pi difisil, sa ki ka fè defi humanitè yo deja gra.
Rapò a te pataje pa PWB, yon sous medyatik ki konnen pou analize pwoblèm sosyo-ekonomik nan Ayiti. Pou aprann plis, gade atik anplè sou sit entènèt yo.
