Se sou dat 7 fevriye 1986, Ayiti te mete fen a rejim Duvalier apre 29 ane diktati. 40 ane pase, peyi a genyen difikilte pou mete jistis pou viktim krim yo te fè sou te Jean-Claude ak François Duvalier. Dapre sous jidikè, sèlman yon ti pòsyon dosye ki gen rapò ak krim kont inite moun yo te kondane, sa ki lajan anpil fanmi san repons.
Komisyón entèameriken dwa moun an te soulignye anpil fwa nesesite pou pwoseki responsab yo toujou vivan, pandan ke yo ap konsève memwa viktim yo. Inisyativ lokal ak entènasyonal ap eseye dokimante krim sa yo pou evite l'oublie, men anpil obstak egziste.
Gouvènman Ayiti, ki fache ak yon kriyè politik ak sekirite ki kontinye, poko mete nan plas yon mekànis nasyonal efikas pou trete dosye sa yo. Asosyasyon viktim yo, tankou Kolèktif fanmi disparis, ap rele pou yon komisyon verite ak rekonsilyasyon, imite model sid-afrikan oswa ajantinen, pou klere sou evènman sa yo.
Aktivite sa yo ap fèt nan yon kontèks ou jistis tranzyonèy te konsidere kòm yon zouti esansyèl pou rebati yon sosyete ki te traumatize. Arkiv jidikè ak temwanyaj viktim yo jwe yon wòl ki enpòtan nan chèche verite a. Men, absans kooperasyon ant enstitisyon yo ak lentez bureaucratik ap freyne anpil pwogres.
Eksper yo entènasyonal, ki gen reprezantan ONI, te rele pou yon mobilizasyon plis pou kase sikle iminite a. Pou jèn yo, evènman istwa sa yo rete yon sijè etid ki enpòtan pou konprann defi kontanporen Ayiti. Inivèsite lokal yo, tankou Inivèsite Leta Ayiti, ap antegre kou sou dwa moun ak jistis tranzyonèy nan pwogram yo.
Aktivite sa yo gen pou objektif senbilize etidyan sou enpòtans memwa kolektif ak responsablite jidikè. Pwojè rechèch, finansye pa baye entènasyonal, ap dokimante rekont viktim yo pou yo pa bliye. Malgre efò sa yo, chimen pou jistis konplè ak rekonsilyasyon nasyonal rete long ak anpil defi.
