Yon rapò ki pibliye pa Caribbean National Weekly an montre ke plis pase 50% nan popilasyon Ayiti an soufri ak ensegurasyon manje akit. Kris sa a afekte sitou menaj vulnerab yo, ak konsekans sou sante ak edikasyon timoun yo. Zòn riral yo ak katye defavorize Pòtoprens an se pi afekte pa sitiyasyon sa a.
Done yo montre yon degravesyon kontinye nan kondisyon lavi depui 2023, akòz enflasyon, kriz politik ak katastrof naturel ki repete. Selon egzper yo, ensegurasyon manje sa a menase stabilite sosyal ak ekonomik peyi a. Gouvènman Ayiti a, an kolaborasyon ak patnè entènasyonal, ap eseye mete sou pye pwogram urjans pou ateni efè kriz sa a.
Oganizasyon non-gouvènmanèl lokal ak etranje ap rele pou yon reponsyon koordine pou evite yon agravasyon sitiyasyon an. Etidyan ak fanmi yo ankouraje pou yo konsulte resous disponib yo, tankou distribisyon manje ki organize pa asosyasyon kominotè. Enfòmasyon aktyalize sou ed yo disponib nan Ministè Kondisyon Feminin ak oganizasyon patnè yo.
