Daprè done ki pase nan Outre-mer La 1ère, sitiyasyon manje nan Ayiti ap deteriore rapideman. Plis pase 5 milyon Ayisyen, ki reprezante preske mitan popilasyon an, ap galere pou jwenn manje. Kris sa a gen ladan li akote monte pri manje ak pwoblèm ekonomi ak logistik ki kontinye nan peyi a.
Gans yo ap jwenn avantaj nan sitiyasyon sa a pou yo anplifye pwisans yo. Rapò yo montre yon ogmantasyon nan rekritman timoun, souvan ki soti nan fanmi ki nan sitiyasyon tre difisil. Timoun sa yo ap expose a risk yo anpil: vyolans, eksplwatasyon oswa obligasyon pou travay nan aktivite kriminèl.
Gouvènman Ayiti ak òganizasyon humanitarian ap rele pou yon repons rapid. Distribisyon manje ak pwogram asistans ap kontinye, men pwoteje yo pa gen ase. Aktè lokal ap di ke gen bezwen koòdone pi fò ant gouvènman, ONG ak patnè entènasyonal pou evite yon katastro humanitè.
Etidyan Ayisyen, ki souvan soti nan milye modè, ap touye. Bezwen yo ap grandi pou yo ka kontinye lekòl oswa jwenn travay preker pou sipòte fanmi yo. Enitasyon kominotè ap eseye ede, men enpak yo pa gen ase san yon sipò strukturèl pi gwo.
