Actualités éducatives
Bourses · Opportunités · Carrières

Yon analiz ReliefWeb ki fèt sou done jiyè ak out 2025 montre plis pase 1.4 milyon moun deplase an Ayiti akoz vyolans. Moun ki deplase yo gen plis difikilte pou jwenn manje e yo gen plis chans pou yo grangou. Yo itilize estrateji siviv tankou mande charite ak limite konsomasyon manje pou timoun yo.
Daprè yon analiz ReliefWeb ki baze sou done kolekte ant jiyè ak out 2025, vyolans nan peyi Ayiti lakòz deplasman plis pase 1.4 milyon moun. Òganizasyon Entènasyonal pou Migrasyon (OIM) te fè yon etid sou 6 351 fanmi pou evalye sekirite alimantè moun ki deplase yo ak kominote ki resevwa yo.
Rezilta etid la montre ke rejim alimantè yo sanble ant gwoup yo, men moun ki deplase yo pi afekte pa grangou. Yo gen plis chans pou yo kouche san yo pa manje epi yo gen tout jounen san manje. Pou yo siviv, yo itilize ekonomi yo, mande charite epi pafwa fè aktivite ilegal. Fanmi deplase yo pi souvan limite pwòp konsomasyon yo pou nouri timoun yo. Retire timoun yo nan lekòl pou bay manje priyorite tou pi souvan nan sit akèy yo.
Rezilta sa yo mete aksan sou ijans pou amelyore èd imanitè ak pwoteksyon popilasyon ki pi vilnerab yo an Ayiti, jan ReliefWeb souliye sa.
Analiz sa a montre kijan vyolans ak deplasman afekte sekirite alimantè an Ayiti. Li mete aksan sou nesesite pou bay èd imanitè ak pwoteksyon pou popilasyon ki pi vilnerab yo, sitou moun ki deplase yo. Sa enpòtan pou planifye entèvansyon efikas.
Li atik sa a an Fransè:
Analyse de la sécurité alimentaire des déplacés internes en Haïti (2025) →